Vrati mi moje krpice
  • Blog
  • O meni
  • Kontakt
  • Bibliografija
  • Književne večeri

O knjizi miraša martinovića "sveska od maslinina lišća"

2/6/2019

Comments

 
Picture
  MITSKO OSJEĆANJE VREMENA I DUH POTRAGE
 
Ne čujem više ništa sem tvoga glasa. Srce je um lišilo rječitosti.
Ljubav ispisuje nevidljivu kaligrafiju, da bi duša mogla sa prazne stranice da čita i da se prisjeća.
Mevlana Dželaludin Rumi
 
Novo narativno tkanje, knjigu proznih zapisa i poetskih ostvarenja, jedan od najpoznatijih crnogorskih pisaca današnjice, Miraš Martinović, naslovio je simbolično: Sveska od maslinina lišća. Ovo kompleksno djelo sadrži kratke narativne dijelove, pažljivo povezane sa poezijom pisanom slobodnim stihom. Ispričana u prvom licu, subjektivizirana, okupana ličnim ljubavnim iskustvom pisca, knjiga postaje oda ljubavi i konkretnoj ženi.
Martinović, kroz snažnu simboliku masline, sa višestrukim značenjem, i velikim uticajem mita i predanja, legendi i starih priča, osvjetljava persijskog filozofa i pjesnika, Omera Hajama, ne krijući oduševljenje prema njegovom kapitalnom djelu – Rubaije. Sve ima svoju sjenku, pa i književni tekstovi bivaju samo nastavci nekih drevnih zapisa, predstava o svijetu, a svaki od njih ima svog pretka, i u motivskom i u tematskom smislu. Kod Martinovića se posebno izdvaja vraćanje mitologiji, njegovanje kulta mita i zaljubljenost u stare gradove svijeta. On ne samo da vaskrsava usnule gradove, već njima hoda, u njima sanja život. U mitološkoj baštini svijeta traži razloge za dalji put, a svako vraćanje nečemu što je već bilo, predstavlja dodatni izazov za ispisivanje onoga što je sada i što će tek biti. Piščeva Ona, tajanstvena žena sa juga, nalik je Hajamovoj Džahan, pjesnikinji iz Buhare, a aluzijom na ženu iz prošlosti, razvija se kazivanje o sadašnjoj zaljubljenosti i raspirivanju strasti. Otvorila si moje biće, rodila moje vrijeme. Opčinjenost jednom ženom postaje uzvišena čovjekova potreba da u drugome pronađe sopstvo, voljeno i vjerno, sebi i svijetu oko sebe. U naslagama istorijskih činjenica, mitova i priča, pisac vješto pronalazi inspiraciju za pisanje o sadašnjem trenutku. Uz pomoć mitološkog nasljeđa, on zaviruje u davna vremena, i ne samo da ih oživljava, već sa junacima iz tih perioda i razgovara. Riječ je od vjetra satkana, ona putuje kroz vjekove, godine i dane, ona i vraća i budi, i umiruje i plaši, u isto vrijeme. Šeling je zapisao da je mitologija neophodan uslov i osnovna građa svake umjetnosti, a Martinović na pređašnjim ljudskim sudbinama i poimanju svijeta gradi svoje književno zdanje. I kada je sa Odisejem nasamo, i kada prolazi pored Sofokla i sreta Kosaru, i kada snije u gradovima gdje je potekla civilizacija, autorovo Ja diše tim vremenom, razmišlja u duhu tog trenutka, a putovanje biva svjetlije uz izabranicu sa juga. Ona mu je vodilja, osvjetljenje, sa njom postaje lakši put, a tama dobija posve drugačiji smisao.
Poseban dio u knjizi, lirski obojan i natopljen snažnim emocijama, naslovljen Nerođena, neispunjena je želja da se začuje kćerkin glas i da se njime oboji jedan život, jedno trajanje. Svoja, posebna i voljena, Dženet, kako bi se zvala, rodila se u piščevoj mašti, tamo živi i tamo ostaje. Njene igračke su zvijezde, njeno prostranstvo je nebo, u snu i ona, kao i autor, dižu gradove. Sa njom je život pun veselosti, a postojanje slatko otkrivanje smisla.
Iako su prostorni odnosi o kojima piše Martinović vjekovima udaljeni od sadašnjeg trenutka, snagom njegovog pripovjedačkog umijeća, približavaju se trenutnom, i stapaju u jednu tačku. Mitsko osjećanje vremena, pomiješano sa životnim iskustvom pisca, i nekadašnjim filozofijama života koje imaju svevremensko, univerzalno značenje, postaje neodvojivo od momenta čitanja. Služiti se mitskim prostorom i junacima, da bi se stvorila sadašnja, nemitska stvarnost, osnova je piščevog stvaralačkog nadahnuća. Sveska od maslinina lišća konačno dospijeva u autorove ruke, a on je pretače u iskustvo, daje joj životnost i ostavlja je da živi među ljudima, kao dokaz jednog snažnog duševnog treptaja, koji ostavlja trag.

Comments

    ArHIVA

    June 2019
    June 2018
    May 2018
    April 2018
    February 2018
    January 2018
    June 2017
    April 2017
    March 2017
    January 2017
    December 2016
    October 2016
    August 2016
    July 2016
    June 2016
    April 2016
    March 2016
    February 2016
    January 2016
    December 2015
    November 2015
    July 2015
    June 2015
    May 2015
    April 2015

    Kategorije

    All
    Djeca
    Kotorski Festival Pozorišta Za Djecu
    Pisci
    Poezija
    Promocije
    Škola

    RSS Feed

Copyright 2018 © Sva prava zadržana.
Website by Aleksandar Kaluđerović - Salkal Photos
  • Blog
  • O meni
  • Kontakt
  • Bibliografija
  • Književne večeri